UČITAVANJE

Ukucaj za pretragu

CSR Europe Edukacija FOP Javne politike Održivi razvoj Vesti

Održan FOP-ov panel o održivoj potrošnji i proizvodnji hrane na SDG Summit-u

2 min read
Podeli
FOP Panel SDG Summit 2020

Beograd, 29. oktobar, 2020. godine – Panel pod nazivom ,,Pretvaranje gubitaka od hrane u donacije hrane”, prvi od dva koje Forum za odgovorno poslovanje i Smart Kolektiv organizuju na ovogodišnjoj evropskoj konferenciji o ciljevima održivog razvoja (SDG Summit), održan je virtuelno, 28. oktobra. Predstavnici evropskih institucija, civilnih društava, nevladinih organizacija i kompanija okupili su se da razgovaraju o održivoj potrošnji i proizvodnji hrane, s ciljem podizanja svesti i informisanja o hrani koja se baci, kao i razmatranju načina umanjenja količina bačene hrane donacijama.

U diskusiji, koju je vodio FOP i SK osnivač, Neven Marinović, učestvovali su Biljana Borzan (Evropski parlament), Angela Frigo (Evropska federacija banaka hrane), Andrea Radonjić (Coca-Cola HBC), Kristina Klarić Rubčić (Dukat) i Zoran Grozdanov (Mreža hrane). Oni su podelili svoje znanje i iskustvo kada je reč o postojećem zakonskom okviru, izazovima sa kojima se susreću preduzeća i organizacije, ali i krajnji potrošač. Bacanje hrane predstavlja jedan od velikih izazova za sve evropske zemlje. Prema zvaničnim podacima, godišnje se u Evropi baci oko 88 miliona tona hrane, što generiše troškove u iznosu od oko 143 milijardi evra. Prema saopštenju Biljane Borzan, samo evropska domaćinstva imaju udeo od 53% u stvaranju otpada, dok se preradom hrane takođe gubi mnogo (19% udela).

Bacanje hrane nema samo ekonomske posledice, ono doprinosi i umanjenju količine dostupnih prirodnih resursa za dalji uzgoj i proizvodnju jer se otpad nastao bacanjem hrane ne tretira svuda i jednako adekvatno. Dodatno, bačena hrana doprinosi zagađenju – čak 170 miliona tona CO2 je emitovano usled proizvodnje i tretiranja prehrambenog otpada, prilikom čega je utrošeno 261 miliona resursa (Evropski parlament, 2016). Naposletku, bacanje hrane usled postojanja toliko ugroženih stanovnika širom sveta umanjuje sve napore iskorenjivanja gladi. Samo u Evropi, oko 33 miliona ljudi ne može da priušti dobar obrok svakog drugog dana (Evropska komisija), dok u Srbiji oko pola miliona ljudi gladuje. Stoga, radi se o problemu ekonomskog, ekološkog i društvenog karaktera, koji su panelisti u jednočasovnom izlaganju prilično detaljno izneli, uz interakciju sa publikom koja je postavljala pitanja.

Zaključilo se Evropska Unija, kao ključna institucija i politički lider, ima pravnu i moralnu obavezu da verno radi na smanjenju bacanja hrane, a to se može postići isključivim zakonskim odredbama i smernicama, kao i efikasnom komunikacijom i saradnjom zemalja i industrija. Vrlo je bitno uticati obrazovanjem i izmenom trenutne prakse za održiviji i odgovorniji razvoj. No, postoje brojne prepreke, uključujući i one vezane za regulatorni okvir.

Kao jednu od potencijalnih mera, 20 od 27 zemalja članica EU ukinulo je naplatu PDV-a na donacije hrane.

Budući da je analiza Koalicije za dobročinstvo i Foruma za odgovorno poslovanje pokazala da bi se, ukidanjem poreza na donacije hrane, omogućilo 1.2 miliona obroka godišnje, šanse za izmenu regulative su povoljnije. Ono što je neophodno je akcija i promovisanje održivih mera za smanjenje prehrambenog otpada i doprinos zajednici.

Sledeći panel koji organizuje FOP, pod nazivom ,,Impakt finansiranje za mikro, mala i srednja preduzeća” održaće se 30. oktobra, a registracije su moguće na zvaničnom sajtu konferencije.

Tagovi:

Može vam se svideti

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

DON’T MISS OUT!
Prijavite se na naš newsletter
budite u toku sa najsvežijim CSR aktuelnostima u Srbiji i regionu! 
Prijava
Give it a try, you can unsubscribe anytime.
close-link